Zašto Putin neće okončati svoj rat protiv Zapada? Obećao je ovoj skupini da će uništiti NATO

Degradacija predsjednika rata

Ruski predsjednik je svoj politički opstanak vezao uz stalnu konfrontaciju s Amerikom i njezinim saveznicima.

Kada je Vladimir Putin prošlog tjedna poslao najmanje 19 dronova u Poljsku, ruski predsjednik poslao je jasnu poruku: ne planira uskoro završiti svoj rat protiv Zapada.

Daleko od toga da je spreman na mirovni dogovor s Ukrajinom pod pritiskom američkog predsjednika Donalda Trumpa, Putin je svoj politički opstanak svezao uz tinjajući sukob sa Sjedinjenim Državama i njihovim saveznicima.

„Putin je predsjednik rata,“ rekao je Nikolaj Petrov, viši analitičar londonskog centra New Eurasian Strategies. „On nema interesa da ga završi.“

Kako se prikazao kao ratni vođa, povratak u ulogu mirnodopskog predsjednika bio bi svojevrsna degradacija. „Bez obzira na okolnosti, on se ne može odreći te uloge,“ dodao je Petrov, a prenosi Politico.

Putinova računica

Dok se Putinova sveobuhvatna invazija na Ukrajinu približava četvrtoj godini, ruski predsjednik sada ima možda najviše razloga za optimizam još od ranih dana rata, kada je Kremlj mislio da će zauzeti zemlju u svega nekoliko dana.

S obzirom na to da ukrajinske snage trpe zbog nedostatka oružja i ljudstva, Rusija se sve dublje probija u zemlju. No, napredak je spor i skup. Oružane snage Kremlja pretrpjele su procijenjenih milijun žrtava, a rat teško pogađa rusko gospodarstvo koje prijeti upasti u recesiju.

Unatoč tome, politički bi prekid sukoba za Putina nosio još veće rizike.

Zašto mu mir ne odgovara

Kremljeva čvrsta kontrola nad medijima i internetom omogućila bi mu da većini Rusa proda mirovni dogovor kao pobjedu. No, to nisu oni koji Putina najviše brinu.

S obzirom da je liberalna opozicija u Rusiji gotovo uništena, najveću prijetnju njegovoj vlasti sada predstavlja mala, ali glasna skupina nacionalista, objašnjava Petrov. Njima je Putin obećao grandioznu pobjedu, ne samo nad Ukrajinom već i nad onim što Kremlj naziva „kolektivnim Zapadom“.

„Postoji želja unutar jastrebovskog dijela vojnopolitičkog establišmenta da uništi NATO,“ rekao je Aleksandar Baunov, bivši ruski diplomat, danas viši suradnik Carnegie Russia Eurasia Centra. „Pokazati da NATO ne vrijedi ništa.“

Eskalacija unatoč pregovorima

Od sastanka Putina i Trumpa na Aljasci prošlog mjeseca, za koji je američki predsjednik tvrdio da će donijeti prekid vatre, Moskva je pojačala kampanju hibridnog ratovanja protiv Europe, navode vojni analitičari.

Prije srijede, ruski su dronovi više puta ulazili u poljski zračni prostor iz Bjelorusije, kružeći gradovima pa se vraćali. U kolovozu, jedan je dron pao oko 100 kilometara jugozapadno od Varšave.

Prema pisanju njemačkog lista WELT, pet dronova koji su prešli u Poljsku letjelo je izravno prema NATO-ovoj bazi prije nego što su ih presreli nizozemski lovci F-35.

Istodobno, Dmitrij Medvedev, zamjenik predsjednika ruskog Vijeća sigurnosti, u članku je optužio Finsku da planira napad te zaprijetio da bi bilo kakva agresija mogla „dovesti do konačnog sloma finske državnosti“.

Pripreme i signali Kremlja

Moskva također premješta ključne industrije, uključujući brodogradnju, na istok zemlje, dalje od granice s NATO-om. U petak je započela i velika vojna vježba s Bjelorusijom, uključujući i na granici s Poljskom.

„Što god Putin postigao u Ukrajini, konfrontacija sa Zapadom time neće završiti; ona će se nastaviti u različitim oblicima,“ kaže Petrov. „Uključujući i vojno.“

Takvim akcijama, poput upada u Poljsku, Putin šalje upozorenje Trumpu i europskim liderima koji raspravljaju o sigurnosnim jamstvima za Kijev nakon potencijalnog mirovnog dogovora, objašnjava Kiril Rogov, osnivač think tanka Re:Russia.

„Putin je pokazao da može napasti NATO države već danas i da one nemaju spremne obrambene sustave,“ rekao je Rogov.

NATO na testu

Trumpovi dvosmisleni signali o predanosti NATO-u i nevoljkost da poštuje vlastite rokove za uvođenje sankcija Moskvi daju Putinu uvjerenje da si to može priuštiti.

Za ruskog predsjednika, „sada ili nikada,“ dodaje Baunov.

Upadi poput onog u Poljsku osmišljeni su kako bi poljuljali savezničku predanost zajedničkoj obrani, malim ofenzivama koje testiraju spremnost NATO-a na odgovor.

Nada, kaže Baunov, jest da se pokaže kako je vojni savez zapravo „bezzubi tigar“.

Za sada, reakcija Washingtona ide u prilog tim strahovima.

TIpično "trolanje"

U četvrtak je Trump ponovio teze iz Moskve, rekavši novinarima da je „to mogla biti i pogreška“.

Kremlj je odbacio optužbe da je riječ o namjernoj provokaciji. Ministarstvo obrane izjavilo je da „nije bilo planova za gađanje ciljeva u Poljskoj“.

Bjelorusija, s čijeg su teritorija lansirani neki od dronova, tvrdi da je riječ moglo biti o „kvaru uzrokovanom elektroničkim ometanjem“.

„Ovo je tipično Putinovo ispitivanje i trolanje,“ rekao je Rogov. „On voli da stvari ostanu dvosmislene, tako da se mogu protumačiti i kao namjerne i kao slučajne.“